Računalo i televizija vs. prikladna mentalna stimulacija

Djeca u srednjoj dobi sve više vremena provode sjedeći pred televizijom ili igrajući igrice na računalu. Radi li se ovdje o prikladnoj mentalnoj stimulaciji? Unatoč nekim prednostima računala i televizije, odgovor je ipak negativan. Između 11. i 15. godine života završava rast težine mozga, no kora velikog mozga može rasti još desetljećima ukoliko je dijete izloženo prikladnoj mentalnoj stimulaciji.

Pretjerano gledanje televizije smanjuje osjećaj zajedništva, djeca su manje uključena u aktivnosti van doma, a istovremeno dolazi i do problema ishrane, točnije do gojaznosti. Kinestetičke sposobnosti dio su inteligencije, a fizička pasivnost prirođena gledanju televizije ih zasigurno smanjuje. Čak i najbolje emisije potiču mentalnu pasivnost- otupljuju maštovitost i guše aktivnu misao. Stoga, dolazimo do pitanja načina na koji želite da vaše dijete provodi svoje slobodno vrijeme?

Uz gledanje televizije, velik dio slobodnog vremena djeca provode pred računalom igrajući igrice što ima i neke svoje  prednosti. Primjerice, prilagođavaju um igrača da se prilagodi računalima koje će dijete koristiti u odrasloj dobi. Nadalje, igre zahtijevaju mentalnu rotaciju koja je dio prostorne inteligencije i dobra su vježba za kasniji razvoj tehničkih vještina. Ipak, nedostaci vezani uz igranje igara veći su od koristi. Naime, igre stimuliraju samo jedan dio korteksa, dok je onaj odgovoran za razmišljanje, čitanje, planiranje i organiziranje potisnut. Jednako tako, igre pune nasilja i s virtualnom stvarnošću povećavaju fiziološku uzbuđenost i agresivne misli.

Otvara se pitanje, trebate li zabraniti djetetu gledanje TV-a i igranje video igara i zamijeniti ih nečim trećim?

Ključ rješenja leži u umjerenosti. Dozvolite djetetu igranje igara i gledanje televizije, ali samo u dogovoreno i ograničeno vrijeme. Dobro je pojedine dane u tjednu u potpunosti osloboditi tih aktivnosti i posvetiti ih nečemu puno stimulativnijem.

Dijete treba poticati u aktivnosti koje pomažu u razvoju unutarnje motivacije i visoke razine pažnje– tada je djetetov unutarnji poriv uravnotežen s njegovom razinom vještine i izazova. Primjer takvih aktivnosti su tečajevi i hobiji– tada se djeca osjećaju uzbuđeno i zaboravljaju probleme, a istovremeno se pojačava napor, učenje i postignuće.

Razgovarajte s djecom, saznajte što ih zanima, upišite ih na slobodne aktivnosti. Uključite djecu u aktivnosti koje zahtijevaju upotrebu drvodjelskog oruđa, električnih motora, šivaćih mašina. S druge strane, ako dijete ima afiniteta za umjetnost, upišite ih u glazbenu ili likovnu školu.

Dakle, upišite ih na aktivnosti koje su zabavne, a koje istovremeno razvijaju osjećaj samopouzdanja i samosvijesti, potiču motivaciju… Takve aktivnosti će ih uz ugodnu koncentraciju spontano zaokupiti. Ipak, nemojte zaboraviti da  malo pasivne zabave neće naškoditi djetetu, a može umanjiti stres.

Na televiziju i računalo možemo gledati kao na „začine“ koje treba dodati zdravoj ishrani mentalno i fizički aktivnijih zanimanja. Uvedite granice i potičite stimulativnije aktivnosti, a kao rezultat dobit ćete sretnije dijete i jednoga dana motiviraniju i energičniju odraslu osobu.