Ako niste zadovoljni gdje ste danas i ako imate viziju o tome gdje želite biti sutra, potrebno je da sami sebi priznate kako želja i volja za promjenom nisu dovoljne kako biste promjenu i ostvarili. Nedostatak samodiscipline i dobre organizacije jedni su od ključnih razloga zašto ste odustali od svojih velikih ciljeva, ali čak i malih dnevnih obaveza.

Koliko puta vam se dogodilo da razmišljate otići na trening, međutim gledanje filma vam se čini kao prikladnija opcija i onda si počnete govoriti obećanja poput „sutra ću sigurno“, ili opravdanja poput „vani je zima“, „kasno je“ i slično“?  Kada i dođe to „sutra“, uleti vam neka obaveza pa se zareda još obaveza zbog kojih jednostavno ne možete ići idućih tri tjedna, a baš biste htjeli. Budite iskreni prema sebi, u tom trenutku izgubili ste svoju samodisciplinu, fokus ste prebacili na druge prioritete i vaša prvotna organizacija „ići ću na trening tri puta tjedno“ više ne vrijedi.

Samodisciplina i dobra organizacija nisu kvalitete s kojima se rodite, već vještine koje vježbate i usavršavate tokom života. Samodisciplinu možemo opisati kao sinonim upornosti i ustrajnosti, odnosno sposobnost odbacivanja kratkotrajnog zadovoljstva kako bismo postigli dugoročne ciljeve. Dobra organizacija, s druge strane, nije ona u kojoj je sve isplanirano u minutu pa sami odlazak na WC uzrokuje blagu anksioznost jer nije u skladu s rasporedom, već određivanje prioriteta i vremena potrebnog za njihovo ostvarenje. Kako bismo se držali svog rasporeda potrebna nam je samodisciplina, a bez samodiscipline ne možemo ni imati raspored. Kada spoznamo sebe i način na koji funkcioniramo, možemo primijeniti nove tehnike i vještine usmjerene prema vlastitom napretku, ali opet prilagođene nama.

Međutim, odakle početi i kako raditi na svojoj samodisciplini?

Prvenstveno se trebate pitati zbog čega mi je teško držati se onoga što sam si odredio? Nekada razlog leži u manjku motivacije, nedostatku smisla ili nekoj vrsti unutarnjeg opiranja. Ako nemate unutarnju motivaciju, potrebno je pronaći vanjsku. Primjerice, ako vas osobno ne motivira rad na projektu koji vam je nekada imao smisla, možda vas može motivirati potencijalni uspjeh vas i vašeg tima ili projekt kao dobra referenca u životopisu. Ako putem izgubite smisao sudjelovanja, sjetite se zašto se uopće krenuli u projekt, biste li uopće krenuli da nije bilo smisla? Vjerojatno ne biste. Nekada se izgubimo u puno detalja i ne vidimo širu sliku što može dati privid gubitka smisla. Kada govorimo o opiranju, priznajte sami sebi što vas smeta i pitajte se od čega bježite? Ponekad samo priznanje bude dovoljan motivator za krenuti dalje.

Odredite svoje rituale. Primjerice, tjelovježba ili meditacija se vrlo često savjetuju kao jutarnji rituali uspješnih ljudi, međutim nigdje ne piše da šalica kave ili čaja ne mogu biti jutarnji rituali. Trik je u stvaranju discipline bez obzira na koje ponašanje ili naviku se to odnosilo. Stoga, razmislite koji je to ritual koji vama odgovara i odredite vrijeme koje ćete izdvojiti. Dobro je odrediti jutarnji ritual jer na taj način vježbamo svoj mozak da se disciplinira od početka dana. Ako čaj, kava, tjelovježba i meditacija nisu nešto što vam odgovara, možda možete probati sa čitanjem par stranica knjige, doručkom ili toplom kupkom.

Stvorite si prikladnu okolinu. Nekad uspjeh izostane zbog neprikladne okoline. Primjerice, odlučili ste poraditi na svojoj prehrani i zdravije se hraniti, međutim niste se riješili grickalica iz ladice niti one čokolade na tajnom mjestu u slučaju nužde. Gotovo pa ste u startu osuđeni na propast jer vaša podsvijest zna gdje se nalaze i kako doći do njih. Kako biste pomogli sami sebi, svoju okolinu prilagodite svom cilju koliko god je to moguće.

Nagradite se. Nagrade mogu biti neka dugo željena stvar, aktivnost, ili druženje s prijateljima, obitelji i slično. Nagrade su naši mali motivatori koji nam pomažu kada je teško. Ako osjetite da razina vaše discipline opada, obećajte sami sebi da ćete se počastiti nagradom nakon izvršenog zadatka i učinite to obavezno, a u nagradi apsolutno uživajte.

A što je s organizacijom?

Kako bismo bili što bolje organizirani, prvo valja odrediti svoje ključne točke u danu ili tjednu, a zatim i vrijeme koje iziskuju. Neke ključne točke u danu mogu biti sastanak, dječja priredba, druženje sa prijateljima. Nakon što smo ih odredili, vršimo procjenu vremena koja nam treba da dođemo do određenog mjesta, trajanje određene aktivnosti i procjenu vremena koja nam je potrebna da dođemo do neke druge aktivnosti ako idu jedna za drugom. Kako bi vam bilo još lakše držati se toga, zapišite si i vodite svoj „mali raspored aktivnosti“. Raspored napravite odmah ujutro kako vam dan ne bi prošao u kaosu i stresu.

Odredite „kradljivce vašeg vremena“. Koliko vremena provedete surfajući po Facebooku? Odgovarajući na poruke na WhasAppu ili Viberu? Ako u svom planu nemate surfanje po društvenim mrežama, koje su jedne od najčešćih kradljivica vremena, lakše ćete ih izbjegavati i vrijeme posvetiti važnijim stvarima.

Odredite što sve može krenuti po zlu. Kada radite svoj raspored dana, pitajte se što sve može „uletiti“ i pomaknuti realizaciju vašeg plana. Na neke stvari kao gužva u prometu, nevrijeme, nenadane vijesti ne možemo utjecati i ovdje ne govorimo o njima, već o krivoj procjeni vremena potrebnog za izvršavanje zadatka ili  krivoj procjeni vremena potrebnog za dolazak na neku lokaciju. Stoga, kada god možete, krenite ranije i ostavite si barem pola sata u slučaju vaše krive procjene trajanja.

Samodisciplina i dobra organizacija samo su neke od kvaliteta pobjednika, onih koji žele i mogu više. Ako vas zanimaju ostale kvalitete i kako ih razviti, pridružite nam se na našoj INNLP edukaciji. Broj mjesta je ograničen. Ostala su još 2 slobodna mjesta. Pridružite nam se!

 

josipa-70

Josipa Svetina

mag. paed. soc.