~William James

Posao ne treba biti stresno mjesto, bez obzira na vašu djelatnost. Iako određena količina stresa može biti dobra i motivirajuća, prevelika količina stresa štetna je za vaše zdravlje!

U različitim istraživanjima stres je istaknut kao jedan od vodećih tihih ubojica 21. stoljeća u razvijenim zemljama. Znanstveno je dokazano kako stresan način života može imati negativan utjecaj na dužinu života, kardiovaskularne bolesti, imunosne poremećaje i patofiziološke posljedice normalnog starenja.

Kada nemate kontrolu nad samim sobom, vrlo lako ćete upasti u negativno stresno stanje koje, osim na vaše zdravlje, negativno utječe i na poslovanje. Između stresnog podražaja i odgovora vašeg organizma, postoji prostor u kojemu možete učiniti mnogo toga kako biste očuvali svoje zdravlje.

Stres je specifična reakcija vašeg tijela na svaki događaj koji za vas znači pozitivan ili negativan izazov. Takvi se događaji nazivaju stresorima.

Reakcija vašeg tijela na pozitivan izazov jest pozitivan stres ili eustres, dok je reakcija na negativan izazov negativan stres ili distres.

Pozitivan stres djeluje tako što: podiže adrenalin, povećava produktivnost, djeluje pozitivno na kreativnost i efikasnost, podiže energiju i poboljšava koncentraciju. Primjeri su pozitivnoga stresa rad na zanimljivom projektu, sustizanje zadanih rokova, rješavanje zahtjevnog problema i slično.

Negativan se stres očituje na različitim razinama:

Fizički znakovi: lupanje srca, povišeni krvni tlak, znojenje, glavobolja, poremećaji spavanja, kožni osipi, trzanja i tikovi, mučnina, česte prehlade, ukočenost ili bolovi vrata, ramena i donjeg dijela leđa.

Emocionalni znakovi: razdražljivost i nemir, depresija, prestrašenost, nisko samopoštovanje, zavist, gubitak interesa za posao, zabrinutost, frustracija, tjeskoba.

Mentalni znakovi: zaboravljanje, bježanje misli ili blokade, neodlučnost, opiranje promjenama, smanjen smisao za humor, smanjena produktivnost, želja da se pobjegne od svega, oslabljena koncentracija, nedostatak novih ideja, letargija, dosada.

Promjene u ponašanju: promjene u navikama hranjenja, pijenje alkohola, nemir, povećano pušenje, škrgutanje zubima ili grizenje noktiju, gubitak interesa za seks, pretjerani ili neodgovarajući san, plakanje, vikanje, psovanje, bacanje stvari, manji broj kontakata s prijateljima, agresivna vožnja.

Prvi korak upravljanja stresom jest osvješćivanje vaših znakova stresa. Mnogi ljudi nisu ni svjesni kako neke situacije za njih znače stres, sve dok se ne razbole.

Jedan od najboljih načina upravljanja stresom su tehnike disanja, koje će vam, ako ih svakodnevno primjenjujete, pomoći u kvalitetnijem izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka, ali i poboljšanju kvalitete života općenito. Tehnike disanja ne trebaju vam uzeti previše vremena, a njihova primjena, čak i u kratkom vremenu, donijet će vam različite blagodati.

Vježbe i tehnike upravljanja stresom pronađite u knjizi Kako voditi sebe i druge.

Mirta Fraisman Čobanov

leadership coach & psihoterapeut

The post Vještina upravljanja stresom appeared first on Partus Akademija.