Kao što ima stvari koje nam pomažu u komunikaciji, tako postoje i one koje otežavaju stvaranje odnosa razumijevanja i povjerenja. One su jednako važna stavka i ako o njima ne vodimo računa, možemo narušiti odnos koji smo do tada gradili.
U nastavku vam donosimo 4 najčešće pogreške koje činimo u komunikaciji:
Negledanje i neslušanje
U današnje doba napredne informatičke tehnologije lako je zaboraviti gledati i aktivno slušati drugu osobu. Primjerice, ako tijekom razgovora gledate u računalo ili mobilni telefon i samo jednim uhom slušate ili, još gore, uopće ne slušate što vam druga osoba govori, osoba će to vjerojatno interpretirati kao manjak interesa ili poštovanja. Nijedna od spomenutih interpretacija nije dobra, pa biste takav način komunikacije trebali izbjegavati pod svaku cijenu. Ako nemate dovoljno vremena, radije izdvojite manje vremena u kojem ćete doista pozorno slušati osobu preko puta vas.
Dijeljenje netraženih savjeta
Često u najboljoj namjeri želimo pomoći drugoj osobi tako da s njom podijelimo neko svoje iskustvo ili joj ponudimo konkretan savjet. Prije nego što to učinite, posvijestite si je li osobi potreban vaš savjet i zanima li ju što imate za reći o nekoj temi ili ona samo želi da ju se sasluša. Ako kroz verbalnu i neverbalnu komunikaciju primijetite kako osoba odbija vaš savjet, bilo da vam to izravno da do znanja ili samo pronalazi izgovore, to znači da vaš savjet ne želi čuti, pa bi bilo bolje da ju što prije prestanete savjetovati.
Izražavanje stalnog neslaganja
Istina je da nas tolerancija i razumijevanje različitosti može povezati, stoga je u redu izreći neslaganje kada se ne slažete sa stajalištima i prijedlozima druge osobe. Ali, ako neprekidno izražavate neslaganje, teško ćete kreirati uspješnu komunikaciju sa sugovornikom.
Ako se već ne slažete oko nečega, za početak pokušajte pronaći barem nekoliko stvari oko kojih se slažete kako biste uspostavili odnos. Također, dozirajte količinu neslaganja. Ne trebate odjednom osobi reći sve s čime se ne slažete.
Dijagnosticiranje i etiketiranje
Općenito ne volimo kada nam drugi dijele dijagnoze i etikete, pa stoga ne bismo to trebali ni mi drugima činiti. Dijagnosticiranje i etiketiranje se uglavnom odnosi na komunikaciju u kojoj osobu svrstavate u neku skupinu ili joj pridajete neku osobinu bez prihvaćanja šire slike. Često su to rečenice koje počinju s: Ti si… Primjerice: ti si netolerantan. Ti si nesposoban i slično. Kada se nekome obraćate na taj način, osoba nema izbora nego se s time složiti i pritom osjećati loše ili vam agresivno uzvratiti.
Normalno je da nam se ove pogreške u komunikaciji povremeno događaju. No, važno je raditi na njima kako bi ih sveli na minimum.
Kako možete raditi na tome? Prvi i najvažniji korak je osvijestiti vaše radnje tijekom razgovora, zadržati za sebe savjet koji nije tražen, ne lijepiti etikete kada vam se javi potreba za tim itd. Osvještavanje navedenih radnji će vam pomoći korigirati ponašanje i s vremenom drugačije reagirati u istoj situaciji.
Naravno, ništa ne ide preko noći – tako da budite strpljivi!
Mirta Fraisman Čobanov
leadership coach & psihoterapeut