Što ste fleksibilniji – to ste stabilniji!
U slučaju potresa na zgrade djeluju takve sile kakve dotad te građevine nisu podnosile. Moglo bi se reći da je potres za njih test izdržljivosti. Koje zgrade najbolje izdrže potres? One najfleksibilnije. U principu, što su fleksibilnije – to su stabilnije!
To se iskustvo kao metafora može primijeniti i na ljude. Potresi u vašem životu su različiti iznenadni događaji, stresovi izazvani vanjskim utjecajima, nepredviđeni problemi, drugi ljudi, bolesti i mnoge druge okolnosti koje mogu prodrmati vaš život. Takvi se potresi svakome neizbježno događaju – bilo ih je u prošlosti, bit će ih i u budućnosti – ali fleksibilnost vam može pomoći da iz tih potresa izađete promijenjeni, s iskustvom više, ali i dalje čvrsti, možda još i čvršći nego prije.
Fleksibilnost kao kompetencija, prema jednom istraživanju, posljednjih je godina najtraženija karakteristika kandidata prilikom zapošljavanja. Većina oglasa za posao zahtijeva od zaposlenika da budu fleksibilni. Očito je to bitno…
Ali, što uopće znači biti fleksibilan i kako povećati osobnu fleksibilnost?
Fleksibilnost podrazumijeva planiranje. Možda zvuči kontradiktorno, ali fleksibilni ljudi zaista imaju plan. Plan vam omogućava uvid u smjer kretanja, bilo u osobnom životu, bilo u poslovanju. Osim što je bitno znati smjer u kojem se krećete, bitno je i moći predvidjeti poteškoće. Prilikom izrade plana, možete se pitati: Što me može spriječiti u ostvarenju ovoga plana? Takvo pitanje, osim što će vam pomoći u predviđanju poteškoća, pomoći će vam i da vidite što možete učiniti da poteškoće uopće ni ne nastanu. Također, napravljeni plan ne treba uzimati kao zakon. On je samo okvir i smjernica kamo treba ići, ali upravo otvorenost u rješavanju potreba koje iskrsnu pred vama, jedan je od ključnih faktora fleksibilnosti. Živimo u svijetu koji se sve brže i brže mijenja, tako da se i planovi često moraju iznimno brzo mijenjati i prilagođavati novonastaloj situaciji. Nemojte se zbog toga brinuti, u tome i jest zabava!
Naučite sebe i druge da se često postavi pitanje: Što ako…? Što ako nam novi projekt ne uspije? Što ako konkurencija izbaci nešto bolje? Što ako netko bude brži? Ponekad se te pretpostavke neće dogoditi, ali ako se i dogode vi ćete već biti spremni jer o njima ne razmišljate prvi put. Promišljanja o mogućim teškim okolnostima onemogućit će nepripremljenost i prebrzo donošenje loših odluka. Naravno, u tome ne valja pretjerivati, već treba ostati u stvarnosti.
Negativni događaji ponekad mogu izazvati pozitivne posljedice. Stresovi su svakodnevnica u životu svih ljudi. Neki od tih stresova mogu biti iznimno jaki i neugodni. Ako su k tome i teški nazivaju se traume ili traumatski događaji. Oni često mijenjaju život iz korijena – poput neizlječive bolesti, tumora, smrti bliske osobe, teške prometne nesreće itd. Istraživanjima je utvrđeno da ponekad traumatski događaji izazovu pozitivne posljedice u ljudima koji su ih doživjeli – tzv. posttraumatski rast. Blizu 90% ljudi koji su doživjeli traumu svjedoče o barem jednoj pozitivnoj promjeni koja je nakon toga slijedila. Često navode da su im se popravili odnosi s bližnjima, da su promijenili sliku o sebi ili životnu filozofiju i ciljeve koje su dotad imali.
Traumatsko iskustvo nije ograničeno samo na ljude, na osobe, često možete slušati o traumatskim iskustvima koja se događaju i nekim organizacijama. Organizacijska kriza definira se kao malo vjerojatan događaj koji ima teške posljedice i ugrožava opstanak organizacije. Fleksibilnost organizacije omogućit će da iz krizne situacije ta organizacija izvuče pozitivne posljedice. U trenucima krize transformira se identitet organizacije i poveća se zajedništvo zaposlenika. Organizacija tijekom krize može bolje i jasnije prepoznati svoje slabe točke. S vremenom može pronaći odgovore na pitanja: Što se dogodilo? Zašto se dogodilo? – i najvažnije: Što iz toga možemo naučiti?
U krizi se poznaje prijatelj. U takvim slučajevima i organizacija i osoba mogu uvidjeti koji su ljudi zainteresirani da pomognu, na koga je moguće računati. Krize će se događati – kako u osobnom tako i u organizacijskom životu – to nije upitno. Pitanje je samo kako ćete se oduprijeti tim krizama i hoćete li u njima tražiti ono dobro i naučiti nešto iz njih. Ili nećete.
Fleksibilnost je vještina i moguće ju je uvježbavati. Za početak: odredite si plan koji želite ostvariti. Zatim pomozite drugima i sebi da budete fleksibilniji u mišljenju, pitajte: Što ako…? Dopustite da učite iz negativnih događaja, da pronađete način kako iskoristiti neka loša iskustva za dugoročno dobro u osobnom i poslovnom životu. I ne zaboravite na košaru sreće: da svaki put možete odlučiti uzeti ili dodati nešto u svoju, ali i u tuđu košaru sreće! Prije svega, naučite često mijenjati sebe jer, kako je W. Churchill jednom prilikom izjavio: „Nema ništa loše u promjeni ako je ona u pravom smjeru. Za poboljšanje – mijenjaj, za savršenstvo – mijenjaj često.“
Ako Vas zanima puno više praktičnih tehnika za uvježbavanje fleksibilnostu i želite naučiti tehnike i alate leadershipa prolazeći kroz osobno iskustvo, prijavite se na New Code Leadership & coaching akademiju. Prijave su u tijeku.